Napisao: Boleslaw Slocinski
Udruga Biom ove je godine, zajedno s Društvom za zaštitu ptica Srbije, dobitnik sredstava koja su prikupljena na utrci u promatranju ptica Champions of the Flyway (COTF). Ona će biti iskorištena za borbu protiv nevjerojatno raširenog krivolova ptica, prvenstveno prepelica ali i drugih vrsta. Naime, više od 50.000 prepelica bude ilegalno ubijeno u području Mediterana! Prikupljeni novac iskoristit će se za treninge volontera i noćne obilaske terena po čitavoj Hrvatskoj, koje će provoditi članovi, volonteri i djelatnici Bioma.
Vrijeme radnje, sredina kolovoza, pola jedan u noći. Nas četvero nalazimo se na križanju ceste u poljskog puta u jednom selu, u sjevernoj Moslavini. To je bio naš četvrti obilazak terena u sklopu projekta „United Against Bird Crime“ („Ujedinjeni protiv krivolova“), kojim se financira monitoring i suzbijanje krivolova na ptice, i prvi je projekt takvog opsega u Hrvatskoj. Znali smo da se protuzakonit lov događa u kontinentalnoj Hrvatskoj, te da je taj problem jako velik. Ali ono što smo čuli i otkrili te večeri, nitko se nije nadao. U noći je odjekivao samo jedan zvuk, zvuk primamljivanja jedne migratorne ptičje vrste. Raširenost je krivolova na prepelice u Hrvatskoj jako velika, a skoro se u svakoj županiji na velikom broju poljoprivrednih staništa može čuti cjelonoćno ponavljanje glasanja „puć-pu-ruć-puć-pu-ruć-puć-pu-ruć”.
Korištenjem ilegalne metode električnih vabilica, krivolovci ubiju čak i do sto jedinki po danu.
U dva sata u noći uspjeli smo locirati lokaciju polja s kojeg dopire vabljenje, a na njemu sedam vabilica! Otkriće smo dojavili najiskusnijem čovjeku u regiji, Milanu Ružiću iz Novog Sada, istovremeno partnera na projektu (Društvo za zaštitu i proučvanje ptica Srbije, BirdLife Srbija). Milan nije mogao vjerovati da smo toliko električnih vabilica pronašli na jednom mjestu iako se suzbijanjem krivolova na Balkanu bavi već godinama.
Put koji su krivolovci koristili bio je makadamski put, koji vodi prema dva polja razdjeljena šumarkom. U jednom od polja pronašli smo prvu vabilicu, njezinu lokaciju označili GPS točkom, snimili i fotografirali teren, te krenuli prema preostalih šest. U uskom grlu šumarka i kukuruza uočili smo automobil na udaljenosti od dvjesto metara i nismo mogli vjerovati – u njemu je bio netko tko je motrio na vabilice!
Znali smo da moramo reagirati ispravno i smireno. Podijelili smo se u dvije skupine, prva je ostala pratiti što se događa, a druga je krenula u policijsku postaju prijaviti kazneno djelo. Policija je stigla u 02:47 i probudila čovjeka koji je spavao u autu pokraj vabilica, nakon čega je polako izašao iz terenskog automobila i telefonski gostima otkazao lov zakazan za to jutro. U razgovoru s policijom, čovjek zatečen pored vabilica priznao je da je lovočuvar iz lokalnog lovačkog društva, te da je postavio pronađenih sedam vabilica s ciljem prebrojavanja divljači!
Osim što prebrojavanje ptica tijekom migracije nema smisla, zatečena osoba postavila je vabilice bez za to potrebne dozvole Ministarstva poljoprivrede, što je krivolov.
Policijski inspektor iz postaje poručio je policajcima na terenu da nije došlo do kaznenog djela, te da se krivolovcu ne može zaplijeniti vabilica. Krivolovcu je naređeno da pokupi vabilice te da napusti područje, na što nas je prevladao osjećaj nemoći i razočaranja vidjevši kako policija pušta čovjeka da pokupi sredstva kojima čini kazneno djelo.
Što o korištenju električnih vabilica na prepelice kaže zakon?
Na teren uvijek nosimo primjerak zakona, mnogi policajci se s prijavama krivolova vrlo rijetko ili nikad ne sreću, te nisu sigurni u proceduru. Zakon je vrlo jasan, a mi smo svjedočili kaznenom djelu koje krši i Zakon o lovstvu i Zakon o zaštiti prirode. Članak 204. (2) kaznenog zakona kaže:
„Tko lovi divljač (…) upotrebom nedopuštenih pomoćnih sredstava kaznit će se kaznom zatvora do tri godine“. Nedopuštena pomoćna sredstva definira zakon o lovstvu, članak 64 (1) 4.: „Zabranjeno je loviti divljač (…) upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava (…)“.
Dalje je zakon još eksplicitno detaljan:
„Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom“.
Valja još napomenuti da zakon o zaštiti prirode članak 66. kaže da je zabranjena uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje, koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili značajan poremećaj populacija vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Hrvatske, kao što su za ptice – odašiljači zvuka.
Iako se na trenutke čini kao borba protiv vjetrenjača, naše akcije ostvaruju pozitivan doprinos u borbi protiv krivolova i zaštiti prirode. Problem krivolova u našoj zemlji je raširen, ali postoje i mjesta u kojima je shvaćen ozbiljno i pristupa mu se profesionalno. Jedan od takvih događaja odvio se sredinom rujna 2018. godine, u jednom mjestu udaljenom 60km od Zagreba. Na našu dojavu, na teren su izašla dvojica policajaca, a kada sam im već rutinski počeo objašnjavati što je to krivolov i zbog čega je kazneno djelo, jedan od policajaca me prekinuo: „Sve znamo, mi smo iz policije!“
Krivolovac je, ništa ne sumnjajući, pred zoru krenuo pokupiti postavljene električne vabilice, a pred uređajem ga je dočekao duboki glas: „Dobro jutro“. Za nas je uistinu i bilo dobro jutro. Policija je napravila detaljan očevid, zaplijenila pronađene vabilice i puške, te popisala sve patrone sačmi i dimenzije nađenih uređaja. Tog jutra smo se uvjerili da naša borba protiv krivolova ipak ima smisla.
Ovaj članak objavljen je u 3. broju Pogleda u divljinu, godišnjeg časopisa Udruge Biom.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.