Gregule – tajanstveni stanovnici Jadrana

Napisao: Sven Kapelj

Iako su svi vjerojatno čuli za veličanstvene albatrose, malo ljudi je svjesno da kod nas u Hrvatskoj žive njihovi daleki rođaci. Isto kao i albatrosi, gregule (Puffinus yelkouan) su izrazito morske ptice koje većinu svog života provedu na otvorenom moru, dok na kopno dolaze samo u sezoni gniježđenja. Tada slijeću na kolonije koje se uglavnom nalaze na stjenovitim obalama otoka.

Gnijezda smještaju u rupe, pukotine ili police u koje ženka snese samo jedno jaje godišnje, o kojem se potom naizmjenično brinu oba roditelja. Ako iz nekog razloga (smrt jednog od roditelja, predacija..) to jaje propadne, roditelji nemaju mogućnost ponovnog legla te godine. Stoga, ova vrsta ima izuzetno maleni reprodukcijski potencijal.

U Hrvatskoj je gregula malobrojna gnjezdarica pučinskih otoka srednjega Jadrana, Svetog Andrije i Lastovskog arhipelaga, na kojima je posljednjih godina sa sigurnošću utvrđeno nekoliko kolonija. Najveći dio populacije nalazi se na Lastovskom arhipelagu gdje gnijezdi oko 250 – 300 parova.

Osim osnovnih podataka iz literature, malo toga je poznato o ovoj misterioznoj vrsti, a pogotovo o hrvatskoj populaciji. Kako bi saznali nešto više o ovim zanimljivim pticama, uputili smo se ove godine na Lastovo zajedno sa kolegama s Malte, opskrbljeni GPS uređajima, kajakom za tri osobe i gomilom entuzijazma. Na teren smo došli krajem travnja, jer se tada mlade gregule izvaljuju iz jaja i upravo u tom periodu se roditelji češće izmjenjuju u hranjenju mladunca. Ta frekvencija odlazaka / dolazaka na gnijezdo nam je bila bitna jer je cilj istraživanja bio opremiti odrasle ptice GPS uređajima, pustiti ih na slobodu, te ih ponovo uloviti kako bi uzeli uređaje natrag te tako dobili podatke o njihovom kretanju. Dolaskom na teren shvatili smo da smo malo uranili jer su ptice još bile na jajima, no već drugi dan nas je iznenadio mladunac koji se izlegao u jednom od gnijezda koje smo obišli.

U tri dana koliko smo proveli na Lastovu, uspjeli smo obići ukupno 32 gnijezda na kojima smo prstenovali ptice te postavili ukupno 16 GPS uređaja na odrasle ptice koje su bile najdostupnije. Nakon toga smo im dali tjedan dana vremena da nastave sa svojim aktivnostima dok im postavljeni uređaji marljivo bilježe podatke o kretanju. Idući tjedan kada smo ponovo posjetili koloniju, obišli smo sva prethodno posjećena gnijezda u potrazi za pticama s postavljenim uređajima. Nervoza zbog potencijalnog neuspjeha brzo se rasplinula u naletu sreće nakon što smo pronašli prvu gregulu s uređajem na sebi! Nakon nje, pronašli smo još sedam jedinki s uređajima s kojih smo poslije skinuli podatke o kretanju gregula za vrijeme othranjivanja mladih. Kada smo dobivene podatke stavili na kartu, vidjeli smo da većina ptica s Lastova koristi prostor između Korčule, Hvara, Brača i Pelješca za hranjenje, što je u neku ruku bilo i očekivano. Međutim, među pticama koje smo „pratili“, našla se i jedna koja je odletjela na sjever skroz do Poreča, tamo se zadržala neko vrijeme te se potom vratila natrag na Lastovo. Ukupno je prešla više od 1200 kilometara u tih tjedan dana.

Rezultati koje smo dobili ovim pilot istraživanjem, prvi su podaci o kretanju gregula u Jadranu i općenito o aspektu korištenja prostora neke morske ptice u Hrvatskoj. Informacije o tim kretanjima od iznimne su važnosti za poznavanje ekologije ove vrste, stoga je važno nastaviti ovakva istraživanja u budućnosti – kako na greguli, tako i na drugim vrstama i tako osigurati potrebno znanje za njihovu efektivnu zaštitu.

---

Ovaj članak objavljen je u 1. broju Pogleda u divljinu, godišnjeg časopisa Udruge Biom.