Istina o gačcima

Autor teksta: Adrian Tomik, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode

 

Gačac (lat. Corvus frugilegus) je ptica iz porodice vrana (lat. Corvidae). Perje gačca je u potpunosti sjajno crno, dok je kljun uglavnom svijetlo sive boje. Gnijezdi u kolonijama koje se uglavnom nalaze u gradskim parkovima ili drvoredima, a ponekad u šumarcima ili drvoredima izvan naselja, npr. uz farme. Gniježđenje započinje već u ožujku, prije nego drveće prolista, a mlade ptice napuštaju gnijezdo u svibnju. Rasprostranjen je samo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (Osijek) i Udruga BIOM (Zagreb) tijekom proljeća 2017. godine organizirali su akciju kartiranja i prebrojavanja gnijezdećih kolonija gačaca u Hrvatskoj. Volonteri su širom kontinentalne Hrvatske obišli naselja s poznatim kolonijama te prebrojali koliko se parova gačaca gnijezdi na pojedinim mjestima. Posljednje sustavno prebrojavanje nacionalne gnijezdeće populacije ove vrste provedeno je davne 1997. godine, a od onda su vršena samo lokalna i nesustavna brojanja (npr. Osijek i Zagreb). Ovu akciju smo organizirali u svrhu određivanja trenutne veličine nacionalne populacije (broja parova) vrste te definiranja trenda (raste ili opada?). Prikupljeni podaci će se također iskoristiti za Atlas gnjezdarica Europe koji je u pripremi. Tijekom 2017. godine u 26 naselja zabilježeno je ukupno 6024 para na gniježđenju u 81 koloniji. Najviše gnijezda zabilježeno je u Zagrebu (780), Osijeku (655), Kneževu (617), Požegi (431) i Čakovcu (400). Budući da je pokrivenost države bila puna veća ove, nego prije 20 godina, nije sasvim jasno kakav je trend nacionalne populacije, no čini se da je manje-više stabilan, uz određene fluktuacije.

Gačac | Foto: BIOM

Svake godine mnogi se građani žale na prisutnost gačaca zbog buke i izmeta, a neki se boje da će ih napasti. Za razliku od horor filmova, u stvarnosti su gačci potpuno bezopasni za ljude i nikad nas neće napasti. Pomalo je ironično što ljudima smeta buka vrana, dok istovremeno tisuće automobila, kamiona i raznih strojeva stvara zaglušujuću buku koja će nadjačati svaku pticu. Isto tako, neshvatljivo je da ljudima smeta malo izmeta ispod stabala, a ravnodušni su prema tonama ilegalno odloženog smeća koji će zagaditi okoliš za sve buduće naraštaje. Važno je istaknuti da je za pojavljivanje gačaca u gradovima kriv upravo čovjek! Naime, gačci su nekad gnijezdili u šumarcima i drvoredima na otvorenim kultiviranim područjima gdje su se hranili na prostranim travnjacima. Uslijed žestokog proganjanja i nestanka travnjaka, ptice su bile prisiljene preseliti se u mnogo sigurnije gradove. Ovdje je lov zabranjen te se u miru mogu gnijezditi na gradskim zelenim površinama, dok hranu traže na redovito košenim gradskim travnjacima i na rubovima naselja. Stoga ne treba kriviti ptice, one samo žele preživjeti u izmijenjenom okolišu, a pravi krivci su intenzivna poljoprivreda i lovački lobi koji su gačce protjerali u gradove!

Kolonija gačaca | Foto: Adrian Tomik

Još su davnih dana sve vrane proglašene štetočinama te su stavljene na popis lovnih vrsta. Ubijane su i trovane te su u mnogim zemljama Europe prilično prorijeđene, među njima i gačac. Zahvaljujući modernnim biološkim i ekološkim istraživanjima, danas se zna da je negativan stav čovjeka prema vranama temeljen na nestvarnim i pogrešnim shvaćanjima. Naime, vrane su vrlo važne karike hranidbenog lanca i cijelog ekosustava, prije svega imaju ulogu reguliranja populacija životinja kojima se hrane, a također uklanjaju i mnogobrojne strvine. Shvaćajući pravu istinu o ulozi vrana, u novije vrijeme dogodile su se i neke pozitivne promjene u zakonodavstvu. Naime, za razliku od stare prakse, danas su sve vrane zaštićene u vrijeme razmnožavanja, te je zabranjeno uništavati i uznemiravati ptice te gnijezda s jajima i ptićima između 1.ožujka i 31.srpnja. Gačce se nažalost još uvijek smatra štetočinama u poljoprivredi, no istina je daleko od toga. Istraživanja ishrane gačaca pokazala su da se ove ptice prvenstveno hrane raznim sitnim životinjama – kukcima, ličinkama, raznim drugim beskralježnjacima, glodavcima i gušterima, te hranom koju ljudi bacaju na odlagališta otpada. U jesen i zimi se često hrane sjemenkama koja zaostanu na strnjištima ili padnu s kamiona te raznim strvinama. Glavninu svoje hrane nalaze na gradskim travnjacima, smetlištima i uz rubove cesta, dok štetu u poljoprivrednim kulturama rade vrlo rijetko i u manjoj mjeri. U stvarnosti gačci uopće nisu štetočine – imaju važnu ekološku ulogu u prirodi, žive u naseljima u skladu s čovjekom, često i ne primjećujemo njihovu prisutnost, a obično ih viđamo kako se šeću u travi tražeći hranu.

Stoga ne treba vjerovati zastarjelim svjetonazorima koje šire poljoprivredni i lovni sektori, već treba proširiti horizonte, informirati se i educirati, a udruge za zaštitu prirode su uvijek spremne pomoći u tome. Moderan čovjek nije rob lažnih stereotipova koje nameću razne interesne skupine, već je prosvijetljen, educiran, okolišno svjestan i otvoren novim saznanjima. Radikalna i nasilna rješenja su najčešće suvišna, uz dovoljno znanja i razumijevanja, skladan suživot ljudi i životinja moguć je i u gradovima. Štoviše, bilo koji grad sa mnogo zelenih površina, parkovima i mnoštvom ptica koje pjevaju, zasigurno je puno bogatije i ugodnije mjesto za život.

Vezane vijesti

Leave a Reply