Kako pomiriti ptice i dalekovode? – dio prvi

Dalekovodi su u razvijenom svijetu toliko rasprostranjeni da većina ljudi više i ne primjećuje da su prisutni u gotovo svakom krajobrazu. Svatko će se složiti da je opskrba električnom energijom neophodna za funkcioniranje suvremenog društva, ali manji dio javnosti upoznat je s problemima koje taj dio infrastrukture može nositi za živi svijet, naročito za ptice.

Procjenjuje se da u SAD-u svake godine od kolizije s elektroenergetskom (EE) mrežom strada između 8 i 56 milijuna ptica, a od strujnog udara na elementima mreže između 0,9 i 11 milijuna ptica. Budući da se u Hrvatskoj dosad nisu provodile sustavne studije na tu temu, ne znamo koliki su točni razmjeri tog stradavanja kod nas, ali s obzirom na ukupnu duljinu elektroenergetske mreže — nevjerojatnih 140 000 km — i bogatstvo naše ornitofaune, ne možemo si priuštiti da ignoriramo taj problem.

 

Na temelju terenskog iskustva naših članova te dojava o stradavanju koje su nam dostupne, Udruga BIOM identificirala je srednjenaponsku mrežu kao prioritet za djelovanje u smjeru zaštite ptica. Srednjenaponsku mrežu čine dalekovodi napona 10-35 kV, na kojima zbog konstrukcije stupova i razmaka između žica najčešće dolazi do strujnog udara — kad životinja svojim tijelom premosti dva vodiča ili vodič i uzemljenje. Za kupca električne energije taj događaj može značiti potencijalno nepraktičan prekid u obskrbi elektricitetom, a za unesrećenu životinju obično znači krajnje ozbiljnu smrt. Dodatni problem za ptice je i činjenica da ih mnogi srednjenaponski stupovi, zbog svog položaja, preglednosti i oblika glave stupa, privlače kao mjesto za odmor, potragu za plijenom ili mjesto za gniježđenje.

 

Iz tog razloga su HEP ODS, hrvatski operator distribucijskog sustava električne energije, i udruga BIOM prepoznali priliku za multidisciplinarnu suradnju — kako bi se umanjio negativan utjecaj srednjenaponske mreže na životinje, olakšalo njeno održavanje i neprekinuta opskrba hrvatskih građana elektricitetom a ujedno i lakše ispunili uvjeti koje je Republika Hrvatska prihvatila temeljem Direktive o pticama Europske Unije. U bilateralnom sporazumu o suradnji potpisanom u svibnju 2016. obje stranke su pristale zajedno raditi na zaštiti ptica od stradavanja na rizičnim elementima EE mreže, i to razmjenom podataka i komunikacijom te razvojem i primjenom tehničkih rješenja poput postavljanja izolacije na kritične elemente mreže.

Zadovoljni smo što možemo reći da dogovorena suradnja nije ostala samo na papiru — već je u listopadu započeo projekt u sklopu kojeg će BIOM identificirati kritična mjesta srednjenaponske mreže za stradavanje ptica unutar ekološke mreže Natura 2000, gdje će HEP ODS potom postaviti zaštitne mjere. Nadamo se da je ovo tek početak duge suradnje, te da će poslužiti kao ogledni primjer konstruktivne suradnje organizacija civilnog društva i državnih poduzeća, na dobrobit ljudi i prirode.

 

Drugi dio teksta pročitajte ovdje.