Kako ptice preživljavaju zimu?

posted in: Ptice i okoliš, Vijesti | 0

Tijekom zime možete primjetiti kako veliki broj ptica nije prisutan u našim krajevima. Razlog tome je znatno manja količina hrane, niske temperature i općenito lošiji vremenski uvjeti. Ptice su poput sisavaca endotermne životinje, što znači da imaju stalnu tjelesnu temperaturu. Tijekom zime gube veće količine topline i energije te su stoga razvile brojne prilagodbe koje im pomažu u preživljavanju.

Perje, glavna karakteristika ptica, omogućava zadržavanje tjelesne topline, pri čemu je posebno važan donji sloj koji nazivamo paperje. Kod nekih vrsta može izrasti i dodatni sloj paperja koji čini još jedan izolacijski sloj. Da bi perje bilo funkcionalno kao zaštita i prilikom leta, potrebno ga je održavati suhim i urednim. U tu svrhu kod ptica se razvila trtična žlijezda koja izlučuje masnu tvar, a kojom one pomoću kljuna premazuju perje. Na taj način održavaju njegovu strukturu i suhoću. Logično je onda da je ova žlijezda najbolje razvijena kod ptica koje žive na vodi, kao što su patke i labudovi te kod vrsta poput kormorana koje hranu traže roneći.

Dijelovi tijela koji nisu prekriveni perjem, primjerice noge, pokriveni su rožnatim ljuskicama koje ih štite. Osim toga ptice imaju i poseban način izmjene topline između arterija i vena u nogama, tzv. protustrujnu izmjenu topline. Noge ptica hladnije su od ostatka tijela zbog čega je razlika između temperature okoliša i nogu manja, a time je i gubitak topline manji. Još jednu prednost predstavlja građa nogu, odnosno mala količina mišića i tkiva koji je izgrađuju, što omogućava toleranciju niskih temperatura. Ukoliko je jako hladno mogu se primjetiti ptice koje stoje na samo jednoj nozi, dok drugu podižu među perje kako bi se ugrijala i kako bi se smanjio gubitak topline.

Osim tjelesnih osobina potrebna im je i kvalitetna prehrana u dovoljnim količinama kako bi imale dovoljno energije za stvaranje topline. Iz tog razloga mnoge vrste prije zime skladište energiju u obliku masti, no ne u velikim količinama kao sisavci jer im to otežava letenje. Da bi očuvale energiju ne troše je na nepotrebne stvari poput čuvanja teritorija, pjevanja ili gradnje i održavanja gnijezda, već brinu samo o pronalasku dovoljne količine hrane i kako preživjeti do proljeća.

Tijekom noći, koje su zapravo najhladnije, sklone se u različite šupljine, pukotine ili među lišće zimzelenih i crnogoričnih biljaka koje im pružaju zaklon i hranu. Neke vrste, poput vrabaca, spavaju u grupama te na taj način zajedno čuvaju toplinu. Tijekom noći temperature mogu biti jako niske te nekim pticama zaštita u obliku perja nije dovoljna da bi preživjele. Vrste poput sjenica, zeba i kolibrića tijekom noći mogu spustiti svoju tjelesnu temperaturu i usporiti metabolizam. Takvo fiziološko stanje naziva se torpor, a dolaskom jutra one ponovno postaju aktivne. Na ovaj način uštedi se velika količina energije koja bi se izgubila u pokušaju zadržavanja topline tijekom noći.

Unatoč ovim prilagodbama veliki dio ptica ne preživi zimu zbog velike hladnoće, nedovoljno hrane, predatora i bolesti. Kako su tijekom zime one puno bliže našim domovima bitno je da ih ne tjeramo i ne uznemiravamo jer na taj način samo nepotrebno gube energiju. Najbolji način na koji im možete pomoći je postaviti hranilice s odgovarajućom hranom i uživati u njihovoj blizini.

Možete pogledati i kratki video o ovoj temi.

 

Leave a Reply