Napisao: Krešimir Mikulić
Poljoprivredna staništa čine jedan od ključnih staništa za ptice u Hrvatskoj. Iako su poljoprivredni krajolici nastali djelovanjem čovjeka, i smatramo ih doprirodnim, vrlo su važni za veliki broj ugroženih vrsta koje obitavaju na našim poljima, livadama, pašnjacima, voćnjacima i vrtovima. U Europi su ptice poljoprivrednih staništa među najugroženijim vrstama, pa tako i u Hrvatskoj.
To je tako jer se rijetko koji sektor toliko izmijenio u posljednih 50 godina što se odražava na kvalitetu staništa. Uvođenjem gnojiva, pesticida i mehanizacije drastično su povećani prinosi i urodi, ali na štetu raznolikog divljeg svijeta koji je stoljećima obitavao zajedno s čovjekom, primjerice cvjetnice, kukaci i ptice. Tako je 2017. godine utvrđeno da je na nekim područjima Njemačke biomasa letećih kukaca pao za 75% (!) u posljednih 27 godina. U Hrvatskoj je veliki dio kopnenih voda preopterećeno nitratima što se povezuje s ispiranjem gnojiva u podzemne vode. Naposljetku, pojačan je i pomor pčela, što je uzrokovano širokom uporabom pesticida.
Očito je da „moderna“ i intenzivna poljoprivreda šteti prirodi te da se taj njezin utjecaj mora mjeriti i pratiti kako bi se odgovarajućim mjerama i ublažio. Stoga se u svim državama Europske unije provodi program praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima. Ptice su jedan od glavnih pokazatelja kojima procijenjujemo stanje prirode u sektoru poljoprivrede.
U Hrvatskoj se od 2014. godine prati stanja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima. Na ukupno 55 kvadranta veličine 10X10 km, na ukupno 110 transekata i 990 točaka prebrojavanja 30-ak profesionalnih ornitologa i amatera sudjeluje svakog proljeća u prikupljanju podataka o gniježđenju ptica. Iz godine u godinu se tako prikupljaju podaci koji se međusobni uspoređuju u obliku indeksa. Od tuda i naziv FBI – eng. Farmland Bird Index.
FBI čini 30 odabranih vrsta ptica za koje se smatra da na odgovarajući način odražavaju stanje poljoprivrednih staništa u odnosu na tri biogeografske regije Hrvatske (mediteranska, alpinska i kontinentalna), u odnosu na prehranu ptica (granivorni, insektivorni, omnivorni ili karnivorni) te u odnosu na selice i stanarice.
Godina 2015. određena je kao referentna prva godina koja indicirana s vrijednošću od 100. U odnosu na tu godine prati se brojnost 30 odabranih vrsta ptica te prema tome indeks relativno pada ili raste (vidi sliku).
Praćenje ptica poljoprivrednih staništa smatra se izuzetno važnim pokazateljem tako da je financiranje monitoringa uvršteno u fondove Europkse unije koje provodi Ministarstvo poljoprivrede. Udruga BIOM zajedno s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode (HDZPP) te Geonatura d.o.o. prati i analizira indeks za 2017. i 2018. godinu.
Iz prvih rezultata (2015.-2017.) se ne može zaključiti trend pada ili rasta populacija vrsta ptica. U 2016. godini indeks je pao na 93 boda, dok je u 2017. ponovno narasao na 101 bod. Očito je da populacije ptica fluktuiraju, što je sasvim uobičajena prirodna pojava.
Sve u svemu, nužno je provoditi uzastopno i dugogodišnje praćenje ptica na poljoprivrednim staništima kako bi se sa sigurnošću mogao utvrditi trend populacija i stanje prirode u poljoprivredi.
Ovaj članak objavljen je u 2. broju Pogleda u divljinu, godišnjeg časopisa Udruge Biom. Cijelo izdanje dostupno je za preuzimanje na poveznici.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.