Life Artina – mreža za zaštitu ptica na Jadranu

Napisao: Sven Kapelj

Iznimno smo ponosni što je započeo petogodišnji projekt Life Artina – Mreža za zaštitu ptica na Jadranu, čiji smo voditelj. Cilj projekta je identificirati morska područja u južnom dijelu Jadrana važna za 3 vrste morskih ptica (sredozemni galeb, kaukal i gregula), procijeniti glavne prijetnje koje utječu na njihove populacije te definirati i provoditi aktivnosti koje će ih ublažiti.

Lastovsko otočje mnogi nazivaju još i rajskom oazom Mediterana. I zaista, svatko tko je imao priliku posjetiti ga, mogao je posvjedočiti njegovoj opuštenoj, masovnim turizmom još netaknutoj ljepoti.

Osim po čistom moru i divljim otočićima i hridima, Lastovsko otočje je posebno i u ornitološkom smislu. Naime ono je dom cjevonosnicama, zanimljivoj skupini ptica koje gotovo svo vrijeme života provode na otvorenom moru, a na kopno dolaze samo za vrijeme gniježđenja. Ime su dobile prema cijevastim strukturama na kljunu pomoću kojih koncentriraju sol iz morske vode što im omogućuje da piju more i budu neovisne o izvorima slatke vode. Kada im dođe sezona gniježđenja, ove ptice s otvorenog mora pod okriljem noći dolaze na, često nedostupne, otočiće ili litice gdje u škrapama savijaju gnijezdo.

U mraku se snalaze istančanim osjetilom mirisa i, pomalo sablasnim, zavijajućim glasanjem kako bi našle svog partnera na gnijezdu. Smatra se da je takvo noćno ponašanje nastalo kao prilagodba na bijeg od predatorskih ptica poput galebova ili pomornika koji po noći miruju. Naime, izvorne kolonije cjevonosnica bile su nenastanjene sisavcima, koji su većinom aktivni noću, pa su se cjevonosnice mogle bez brige kretati i gnijezditi na kopnu tokom noći. Kako su ljudi naseljavali i posjećivali sve, pa tako i te najizoliranije dijelove svijeta, paralelno su to činili i naši vjerni sustanari –štakori! Oportunistička narav ovih malih sisavaca omogućila im je da se snađu i iskoriste sve moguće izvore hrane pa tako i jaja i bespomoćne ptiće cjevonosnica. Nažalost, niti Lastovsko otočje nije iznimka u ovoj priči, terenska istraživanja zadnjih godina su pokazala kako na gotovo svim kolonijama cjevonosnica na Lastovskom otočju žive i štakori. Pojedine kolonije zbog toga trpe velike štete u vidu mortaliteta ptića, primjerice uspješnost gniježđenja gregula na Zaklopatici je u godinama kada se ne bi provodila kontrola brojnosti štakora bila 0 (nula) %. Da bi stvar bila gora, sve cjevonosnice pa tako i naše imaju samo jedno jaje godišnje i nisu u stanju nadoknaditi gubitak jajeta ili ptića zamjenskim leglom.

Cjevonosnice – veličanstveni albatrosi,  kaukali i gregule – jedna od najugroženijih skupina ptica u svijetu! Danas su cjevonosnice, što uključuje veličanstvene albatrose i naše (jednako veličanstvene) kaukale i gregule, na svjetskoj razini prepoznate kao jedna od najugroženijih skupina ptica. Razlozi njihove ugroženosti proizlaze prvenstveno iz ljudskih aktivnosti, od zagađivanja njihovih mora plastikom, unošenja stranih invazivnih vrsta sisavaca poput štakora na njihove kolonije do direktnog povećavanja mortaliteta upotrebom raznih ribolovnih alata. Kumulativan utjecaj tih prijetnji doveo je mnoge vrste u ozbiljne probleme, tako je danas 14 od ukupno 22 vrste albatrosa na samom rubu izumiranja. Kako su znanstvena i šira zajednica postajale sve svjesnije tih problema tako su se postepeno i povećavali napori za njihovu zaštitu. U zadnjih desetak godina su se tako u Europi i svijetu poduzimali brojni projekti eradikacije štakora s njihovih kolonija. Osim riješavanja problema invazivnih sisavaca, dosta je truda uloženo i u istraživanje kretanja tih ptica s ciljem proglašavanja novih zaštićenih područja na otvorenom moru. Zbog prirode rada s morskim pticama, činjenice da se moraju obilaziti daleki i nedostupni tereni, provoditi značajna količina vremena na otvorenom moru ili koristiti skupa moderna tehnologija za telemetriju, ti projekti su uglavnom dugotrajni i skupi, što ih čini nedostupnima manjim organizacijama koje nemaju odgovarajući kapacitet za njihovu provedbu.

Prilikom višegodišnjih istraživanja cjevonosnica na Jadranu, uvidjeli smo potrebu za intenzivnijim radom na njihovoj zaštiti, no tek smo prije godinu dana došli do ljudskog i vremenskog kapaciteta potrebnog za prijavu ovako ambicioznog projekta. Našu priliku za financiranjem takvog pothvata vidjeli smo u Life programu Europske unije^* . Ključna stvar kod planiranja Life projekata je odabir kvalitetnih i pouzdanih partnera.  Kao partnere smo okupili Javnu ustanovu Park prirode Lastovsko otočje koja upravlja područjem gdje se nalazi veći dio kolonija cjevonosnica u Hrvatskoj, Udrugu Sunce iz Splita te BirdLife Maltu. Projekt smo simbolično nazvali Artina, što je lastovski lokalni naziv za cjevonosnice, te se upustili u dugotrajan i zahtjevan proces prijave.

Devet mjeseci kasnije, iz EASME-a** nam stižu sretne vijesti: naš projekt je uvršten među 40 najboljih na razini cijele Europe iz potprograma Life „Priroda i bioraznolikost“ za 2017. godinu te mu je odobreno sufinanciranje. Također, Life Artina je i jedini projekt iz tog potprograma odobren u 2017. za Hrvatsku u kojemu je vodeći partner iz Hrvatske te prvi projekt koji će voditi hrvatska udruga.

Unutar 5 godina trajanja projekta implementirat ćemo konkretne mjere zaštite na kolonijama cjevonosnica u Lastovskom arhipelagu. Na minimalno 10 otočića na kojima se nalaze kolonije kaukala i gregule ćemo uspostaviti kontrolu populacije štakora kako bi pticama omogućili uspješno gniježđenje. Također, upotrebom najmodernijih uređaja za praćenje ptica prikupit ćemo podatke o njihovom kretanju kako bi odredili koje su im područja bitna za hranjenje ili odmaranje. Te podatke ćemo potom iskoristiti za identifikaciju granica prijedloga novih Natura 2000 područja na moru. U suradnji s našim partnerima procijenit ćemo glavne prijetnje koje utječu na populacije kaukala i gregule te definirati i provesti učinkovite mjere za njihovo ublažavanje. Provedba ovako velikog projekta će svakako biti veliki izazov za nas, ali ujedno i iznimna prilika da temeljitim pristupom osiguramo pozitivan konzervacijski status za naše albatrose.

*Life program je financijski instrument Europske Unije čiji je cilj sufinancirati projekte koji doprinose implementaciji  EU politika na području okoliša i klime. Radi se o programu koji je za razdoblje 2014-2020 godine osigurao 2,59 milijardi eura za projekte provedbe konkretnih mjera zaštite okoliša i prirode.

** Executive Agency for Small and Medium-sized Enterprises (EASME) je izvršna agencija Europske komisije za mala i srednja poduzeća, koja upravlja programima EU-a kojim poduzećima pomažu da budu konkurentni te programima za istraživanje, zaštitu okoliša, energiju i ribarsku industriju.

---

Ovaj članak objavljen je u 3. broju Pogleda u divljinu, godišnjeg časopisa Udruge Biom.