O pticama selicama i opasnostima na putu

 

20% odnosno oko 2000 ptičjih vrsta redovito seli na godišnjoj razini. Mnogo ih prijeđe tisuće kilometara između mjesta gniježđenja i zimovališta. Udaljenost koju ptice prijeđu na migraciji ovisi o vrsti te ona prilično varira kod ptica sjeverne hemisfere. Neke europske ptice, kao što su cvrkutuše, muharice i pastirice ili pak lastavice i rode, sele u Afriku južno od Sahare. Neke druge skupine ptica koje gnijezde sjevernije kao što su patke, guske i labudovi su također selice na veće udaljenosti, ali one ostaju na sjevernoj polutci i samo se pomiču južnije u zemlje s blažom klimom. Mnoge ptice sele na kraće udaljenosti i lete samo do mjesta gdje mogu naći potrebnu hranu kao što su kukci, sjemenke i plodovi.

Grmuša pjenica (Sylvia communis) zimuje južno od Sahare

Migracija se ptica najčešće odvija duž dobro poznatih seobenih puteva koji su određeni geografskim, ekološkim i meteorološkim čimbenicima. Ti putevi obično prate planinske lance ili obale. Ptice dodatno iskorištavaju povoljne zračne struje, a izbjegavaju geografske barijere kao što su velike vodene površine koje npr. ne odgovaraju kopnenim pticama. Takva prepreka je i Sredozemno more koje ptice nastoje zaobići te se pritom kreću kroz uske kopnene prolaze i prelaze ga gdje je najuže. Prateći te predodređene rute, mnoge vrste budu u opasnosti od predacije i to upravo na vrhuncu migracijske sezone kad se na određenim prostorima pojavljuju u velikim brojevima.

Tijekom selidbe ptice se susreću s brojnim opasnostima bile one prirodne naravi ili uzrokovane ljudskim djelovanjem. Osim zbog oluja, suša i nestašica hrane ptice dodatno stradavaju prilikom kolizije s vjetroelektranama i dalekovodima, od krivolova, trovanja, zagađenja te zbog gubitka staništa.

Većina ptica do svojih zimovališta i natrag ne leti neprestano, već staju više puta zbog odmora i hrane. Duljina zadržavanja na odmorištima ovisi o vremenskim prilikama i masnim zalihama nakupljenima ranije. Neke se ptice na odmorištima zadržavaju samo jedan dan dok se ostale zadrže i tjednima.

Glavata patka (Aythya ferina) u Hrvatskoj zimuje ili staje na odmorištima

Mnoga odmorišta, koja bi trebala predstavljati sigurno utočište za ptice na migraciji, postaju im prijetnja. Staništa na važnim odmorištima bivaju degradirana zbog urbanizacije, poljoprivrede, ribarstva, eksploatacije plina te mnogih drugih djelatnosti. Smanjenjem povoljnih odmorišnih područja povećava se rizik od predacije kod onih ptica koje su manje prilagodljive promjenama u okolišu. Upravo zbog velike koncentracije ptica na uskim geografskim koridorima i na odmorištima, čija se površina smanjuje, one su dodatno izložene prijetnjama kao što je krivolov zbog toga što tada postaju lak plijen.

Prijetnje na migraciji pogađaju ptice kad su one najranjivije te su uzrok značajnog smanjenja brojnosti kod mnogih ptica selica. Više od 40% migratornih vrsta bilježi pad brojnosti, a skoro 200 ih je svrstano u kategoriju globalno ugroženih.

Vezane vijesti

Leave a Reply