Ptice bubnjari – stvaranje glazbe pomoću predmeta

posted in: Ostalo, ptice.net, Vijesti, Znanost | 0

 

Palmin je kakadu, pored čovjeka, jedina životinjska vrsta koja može ritmički bubnjati koristeći improvizirana glazbala. Mužjaci palminog kakadua prave su rock zvijezde životinjskog carstva, no glazbom se bave samo zbog ženki.

Kakadui postaju bubnjari kako bi privukli ženke

 

Najnovije istraživanje pokazuje da su ove australske ptice uz čovjeka jedine životinje poznate da koriste prenamijenjene alate kako bi udarajući proizvele ritam. Dok ostale životinje, kao što su čimpanze, bubnjaju koristeći štapove i panjeve, ne proizvode vlastite alatke kojima udaraju.

Robert Heinsohn, konzervacijski biolog s Australskog Nacionalnog Sveučilišta, prvi je opazio ovakvo ponašanje kod mužjaka ptica u sjevernoj Australiji 1997. „Kakadu je ščepao nešto nalik štapu i time udarao o deblo, a svako malo bi zastao, podigao svoju veličanstvenu krijestu te prozborio piskavim zviždukom ili oštrim vriskom“, objašnjava Heinsohn, koji je za svoje istraživanje dobio stipendiju od National Geographic Society.

Očaran, Heinsohn je iduća dva desetljeća proveo snimajući ove plahe životinje ne bi li otkrio može li se njihovo bubnjanje nazvati pravom glazbom – definiranom pravilnim ritmom, ponavljajućim sekvencama i naravno, individualnim talentom. Analizom sekvenci udaraca, koje ptica proizvodi, Heinsohn i suradnici otkrili su da su proizvedeni zvukovi jako predvidljivi, baš kao kod ljudske glazbe. Svaki je mužjak, kojeg je Heinsohn proučavao, udarao kamenom ili štapom u svom jedinstvenom, tek neznatno drugačijem, glazbenom stilu.

Mužjak palminog kakadua drži bubnjarsku palicu dok se pokazuje ženki | Foto: C. Zdenek

Veliki zavodnici

Prema nedavno objavljenom istraživanju, mužjaci su prvenstveno počeli bubnjati kad bi se našli u blizini ženki, što je bilo u otprilike 70% slučajeva. Također, često bi kombinirali svoje bubnjarske sposobnosti s vokalnim i vizualnim šepirenjem. „Njihovi se obrazi zacrvene prilikom seksualnog uzbuđenja“, objašnjava Heinsohn, dodajući kako nimalo ne skrivaju svoje namjere.

Međutim, Heinsohn i njegov tim nisu proučili reakcije ženki na glazbu mužjaka. „Ovo istraživanje otvara nova pitanja o ženskoj percepciji različitih ritmova“, kaže Aniruddh Patel, profesor psihologije glazbe na Sveučilištu Tufts, koji je sudjelovao u istraživanju. „Mogućnost stvaranja pravilnog ritma ne može se odmah protumačiti i kao mogućnosti percepcije ritma“, kaže Patel, dodajući da se treba istražiti je li pravilan rit privlačniji ženkama.

Mužjak palminog kakadua udara po šupljem deblu | Foto: C. Zdenek

Urođeni ritam

U ljudskoj je prirodi duboko usađena mogućnost održavanja ritma udaranjem. Pitanje, kako je ta mogućnost evoluirala, već dugo fascinira znanstvenike – čak je i Charles Darwin pisao o urođenom smislu za ritam kod ljudi. Proizvodeći vlastiti ritam, mužjaci palminog kakadua pritom ne plešu, a to je aktivnost, koja kod ljudi ide ruku pod ruku s glazbom. Mnoge ptice, poput bijelih ždralova i rajskih ptica, izvode svadbene plesove, ali palmin kakadu je primarno zainteresiran za ritam.

Ove su ptice jedinstvene i po solo izvedbama, na temelju čega Heinsohn misli da je takvo ponašanje evoluiralo samo kao individualno udvaranje, odvojeno od socijalnog okruženja. „Čini se da su ove ptice sklone uživanju u ritmu, baš poput ljudi“, kaže Heinsohn. „Čim bi jedan mužjak uvježbao ugodan ritmičan bubnjajući obrazac, koji nailazi na odobravanje ženki, ostali bi ga brzo naučili te bi se lako proširio u populaciji.“

 

Preuzeto s nationalgeographic.com

Leave a Reply