Ptice čeka krivolov

Uklanjanje ilegalnih čeka na Neretvi

Napisala: Ivana Šarić

Naslov ovog članka jednostavna je proširena rečenica, ali čim se uoči igra riječima, problem postaje sve samo ne jednostavan. Činjenica je da ptice čeka krivolov, i to često na mjestima koja su im najvažnija – hranilištima, odmorištima i zimovalištima. Posebno su pogođene migratorne vrste ptica, koje tijekom selidbe koriste ključna odmorišta kako bi obnovile svoje zalihe energije.

Delta Neretve jedno je od važnijih odmorišta za ptice u Hrvatskoj, no istodobno veliki broj ptičjih vrsta na tom području ugrožen je krivolovom. Krivolov na Neretvi doslovno je vidljiv iz zraka. Samo otvorite Google Earth na kojem su vidljiva umjetna jezerca za lov ptica, iskopana u trščacima – tzv. plane. One se nalaze čak u srcu ornitoloških rezervata, u kojima je lov na ptice već godinama zabranjen. U svakoj plani izgrađene su ilegalne čeke, a s njima smo se u koštac uhvatili u rujnu 2017.

Tada smo na Neretvi organizirali „Kamp za borbu protiv krivolova“, prvu ovakvu akciju izvedenu u Hrvatskoj. Zajedno s Javnom ustanovom „Priroda dubrovačko-neretvanska“, koja upravlja zaštićenim područjima na Neretvi, policijom, vatrogascima i udrugom Committee against Bird Slaughter odlučili smo srušiti ilegalne čeke u ornitološkim rezervatima.

Počeli smo dvodnevnu akciju u rezervatu „Prud“, u kojemu smo prethodne večeri izbrojali barem pet aktivnih plana. Odlučili smo u jednom danu srušiti sve ilegalne čeke u Prudu i onda sutradan nastaviti rušenje u rezervatu „Pod Gredom“. Desetak nas je krenulo na prvu planu s čamcem, kajakom i motornom pilom, pretpostavljajući da na njoj postoji jedna čeka. Ubrzo smo shvatili kako nam jedna pila nikako nije dovoljna – na plani nas je čekalo pet čeka, pravo ilegalno „vikend naselje“. Rušenje najveće čeke trajalo je cijeli dan. Pronašli smo u njoj ilegalne mamce za lov, madrace, vreće za spavanje, i na naše najveće iznenađenje, umjetnine i pomoćnu kuhinju. Sutradan smo uklonili preostale četiri čeke na toj plani. Akcija je završena s pet srušenih čeka i razgovorom s lokalnim lovačkim društvom.

Lovci se odriču bilo kakvog krivolova u rezervatima, ali naglašavaju važnost otvorenih vodenih površina u tršćacima, kao što su plane. Pojašnjavaju kako je tijekom melioracija na Neretvi nestao veliki broj takvih otvorenih vodenih staništa, važnih za pernatu divljač. Neupitno je uništavanje tršćaka na Neretvi zbog poljoprivrede, ali močvara nije stanište koje je važno samo za patke i liske. Tršćak je ponajpre važan za opstanak brojnih zaštićenih ptica, koje možda na prvi pogled nisu toliko uočljive, upravo zato što žive skrivene u gustom tršćaku. Takve vrste ovise o netaknutom tršćaku, onom koji se godinama stvara polijeganjem suhih stabljika trske, i koji je na Neretvi još uvijek prisutan.

Suradnja s lovcima ključna je u sprječavanju krivolova jer veliki dio lovačke zajednice podržava borbu protiv krivolova ptica. Nadamo se kako će nas lovci u idućim akcija poduprijeti jer vjerujemo da se može pronaći zajednički jezik za održivo upravljanje divljim ptičjim vrstama na Neretvi. U konačnici, BIOM se ne bori protiv lova nego protiv krivolova, koji čeke u ornitološkom rezervatu zacijelo predstavljaju.

Ovaj članak objavljen je u 2. broju Pogleda u divljinu, godišnjeg časopisa Udruge Biom. Cijelo izdanje dostupno je za preuzimanje na poveznici.