Zašto nema ptica na hranilicama?

15326026_1252465081466823_7645787611687037969_o
Velika sjenica (Parus major) i batokljun (Coccothraustes coccothraustes) na hranilici. Foto: Maciej Szymański.

Ako već neko vrijeme imate postavljenu hranilicu za ptice, a njih nema, nema potrebe za panikom. Hranu koju ostavljamo pticama ne predstavlja njihovu primarnu prehranu te je samo jedan mali dio hrane koju svakodnevno konzumiraju. Ptice se prvenstveno oslanjanju na prirodne izvore hrane koji su dostupni tijekom zime poput raznih sjemenki, bobica (imela, šipak, obična kurika, božikovina, borovica, lovor), sjemenki četinjača (npr. bor), beskralješnjaka pa čak i plodova voćki koja još nisu pala sa stabla. Ako ptice pronalaze dovoljne količine hrane u prirodi neće biti tako često u blizini ljudskih naselja i manje će koristiti hranilice.

Također tijekom zime ptice se skupljaju u manja ili veća jata te skupa patroliraju područjem u potrazi za hranom. Upravo zbog toga se ponekad na hranilicama može vidjeti mnoštvo ptica, a ponekad tek nekoliko jedinki što ovisi o njihovoj ruti kretanja. Ako je hranilica postavljena nakon što su uspostavljena jata, proći će neko vrijeme prije nego se pojavi mnoštvo ptica. Odnosno, hranilica će biti ignorirana sve dok trenutni izvori hrane postanu nedostupni te počnu tražiti nove. Stoga, treba biti strpljiv dok se ptice ne pojave. Jato pruža veću šansu za pronalazak hrane te sigurnost od grabežljivaca. Neke vrste ptica provode noć u skupinama te tako osiguravaju dodatnu toplinu tijekom hladnih zimskih noći.

Nepovoljne vremenske prilike ipak imaju glavni utjecaj jer, osim što direktno djeluju na ptice, djeluju i na samo stanište te (ne)dostupnost prirodne hrane. Zbog toga se većina ptica povlači prema toplijim krajevima s blažim zimama gdje je obilnija količina hrane. Ti pomaci ne moraju biti veliki. Ptice se jednostavno mogu preseliti na područja bez snijega i s višom temperaturom na regionalnoj razini. Nakon prolaska nepovoljnog perioda ptice će se polako vratiti na svoja prvotna staništa. Nažalost, nakon nekoliko uzastopnih dana s izrazito niskim temperaturama može doći do umiranja ptica zbog iznemoglosti i nemogućnosti pronalaska dovoljne količine hrane. Obično umiru jedinke koje nisu skupile dovoljne zalihe masti prije zime. To je prirodna pojava i ako je populacija stabilna neće doći do značajnog pada brojnosti.

29320365521_707fbc12da_o
Češljugar (Carduelis carduelis) traži sjemenke trske (Phragmites). Foto: Udruga BIOM.

Postoji još nekoliko mogućih razloga za naglo nestajanje ptica s nekog područja. Promjene u staništu poput sječa stabala, izgradnja novih objekata te pojačani promet mogu smanjiti njihovo zadržavanje na tom području.

Ptice su izrazito mobilne životinje te još uvijek nisu u potpunosti poznata njihova kretanja niti udaljenosti koje mogu prelaziti u potrazi za hranom, posebice tijekom zime. Stoga je svako kontinuirano bilježenje ptica na nekom području dobrodošlo kako bi se pratio trend brojnosti i prisutnosti određenih vrsta ptica. Za bilježenje različitih vrsta ptica, možete se služiti mobilnom aplikacijom NaturaList gdje možete svakodnevno unositi svoja opažanja, a uskoro ćete se moći koristiti i on-line portalom fauna.hr koji je trenutno u izradi.

Vezane vijesti

Leave a Reply